ronjenje na dah

Alkohol utiče na organizam tako što djeluje na centralni nervni sistem i usporava rad mozga. U manjim količinama može izazvati osjećaj opuštenosti, smanjiti tremu i povećati društvenost, ali istovremeno usporava reflekse i smanjuje sposobnost rasuđivanja. Kako količina alkohola raste, dolazi do poremećaja koordinacije, nejasnog govora, vrtoglavice i mučnine. Dugotrajna i prekomjerna upotreba alkohola može ozbiljno oštetiti jetru, srce i mozak, dovesti do zavisnosti, problema sa pamćenjem i povećanog rizika od raznih bolesti. Alkohol takođe utiče na raspoloženje i ponašanje, pa može pojačati agresivnost ili izazvati depresiju, zbog čega je važno konzumirati ga umjereno ili ga izbjegavati.

alkoholizam... 

 Alkoholizam je hronična bolest zavisnosti od alkohola kod koje osoba ima jaku potrebu za pićem i gubi kontrolu nad količinom koju konzumira. Ljudi koji pate od alkoholizma često osjećaju psihičku i fizičku zavisnost, što znači da im je alkohol potreban da bi se osjećali „normalno“, a bez njega mogu imati simptome kao što su nervoza, znojenje, drhtanje i nesanica. Vremenom dolazi do ozbiljnih zdravstvenih problema, posebno oštećenja jetre, srca i mozga, ali i do problema u porodici, školi ili na poslu. Alkoholizam utiče i na mentalno zdravlje, jer može dovesti do depresije, anksioznosti i promjena u ponašanju. Liječenje je moguće uz stručnu pomoć, podršku porodice i jaku volju, a uključuje savjetovanje, terapiju i ponekad medicinski nadzor.

 Nesto o njemu...

Alkohol koji se nalazi u pićima zove se etanol. To je bezbojna tečnost karakterističnog mirisa i ukusa, koja nastaje procesom fermentacije šećera pomoću kvasca. Alkohol djeluje na centralni nervni sistem – u manjim količinama opušta, a u većim može izazvati poremećaj govora, ravnoteže i rasuđivanja.

kako se pravi...

Najprije se sirovina priprema tako što se voće usitni ili se žitarice potapaju i obrađuju kako bi se oslobodio šećer, zatim se dodaje kvasac i smjesa ostavlja da stoji određeno vrijeme na odgovarajućoj temperaturi kako bi započela fermentacija. Tokom tog procesa kvasac “hrani” šećer i stvara alkohol. Kod pića sa manjim procentom alkohola, poput vina i piva, fermentacija je završni korak, dok se kod jačih pića, kao što su rakija ili viski, nakon fermentacije vrši destilacija, odnosno zagrijavanje smjese kako bi alkohol ispario i zatim se ponovo kondenzovao, čime se dobija veća koncentracija alkohola. 

 votka...

 Votka je jako alkoholno piće koje najčešće sadrži oko 37,5% do 40% alkohola, a u nekim slučajevima i više.  Votka je poznata po tome što je bezbojna i ima vrlo blag miris i ukus, zbog čega se često koristi u koktelima. Potiče iz istočne Evrope, posebno iz Rusije i Poljske, gdje ima dugu tradiciju proizvodnje i konzumiranja.

viski... 

Viski je jako alkoholno piće koje se pravi od žitarica kao što su ječam, kukuruz, raž ili pšenica. Proizvodnja počinje fermentacijom, a zatim slijedi destilacija kako bi se dobio jači alkohol. Nakon toga viski odležava u drvenim, najčešće hrastovim bačvama, i upravo tokom tog odležavanja dobija karakterističnu zlatno-smeđu boju, miris i bogat ukus. Jačina viskija je obično oko 40% alkohola, ali može biti i veća. Najpoznatije vrste dolaze iz Škotske, Irske i Sjedinjenih Američkih Država.